U Pravilniku o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (»Narodne novine« broj 84/05, 100/06, 138/06, 120/07, 71/10 i 116/10) u članku 1. pod naslovom 6. HUMANISTIČKE ZNANOSTI u podnaslovu »OPĆA NAČELA – ELEMENTI ZA FORMULU VRIJEDNOSTI (ILI ISTOVRIJEDNOSTI) U BODOVIMA«, ispod teksta »Popis kategoriziranih domaćih časopisa koji se uzimaju u obzir pri vrednovanju radova za izbor u znanstvena zvanja iz područja humanističkih znanosti« mijenja se tekst koji sada glasi:
Ministarstvo znanosti u tajnosti je i bez obrazloženja pripremilo nacrte tri nova zakona o znanosti i visokom obrazovanju. Budući da je za prethodnu javnu raspravu pritom predviđeno svega 13 radnih dana (do 1. studenoga ove godine), preostalo vrijeme, a ni raspoloživi prostor ne dopuštaju mi razložitije govoriti o njihovim dobrim stranama, niti o pojedinim člancima.
One of the most attractive aspects of democracy as a political system is that it makes the interests of the governors broadly coincide with that of the governed: their desire for reelection is supposed to make them want the same things that the electorate wants. Those incentives have become skewed in the contemporary American political economy.
Objašnjenje je, opet, u nevelikom utjecaju čak i višeg obrazovanja na ekonomsku produktivnost. Njegova je uloga primarno selektivna. Za većinu poslova najbitnije su opća inteligencija, samodisciplina, organiziranost i ustrajnost, a ne specifična znanja (koja i tako naučite na samom poslu). Činjenica da imate višu naobrazbu poslodavcu garantira da imate neke od tih karakteristika, a ako ste svladali najviše prepreke nekog slavnog sveučilišta, siguran je da ih imate sve i to u velikoj mjeri. (U zadnjih 20 godina u financijskoj su se industriji masovno zapošljavali doktori fizike i matematike, čije obrazovanje nije uključivalo apsolutno ništa o financijama.)
B. Brembs, and M. Munafò. (2013)cite arxiv:1301.3748Comment: 5244 words, 120 references, one figure, one table and one supplemental figure (the raw data for table 1).