bookmarks (hide)8
- Purpose - Most studies pertaining to social tagging focus on one platform or platform type, thus limiting the scope of their findings. The purpose of this paper is to explore social tagging practices across four platforms in relation to cultural products associated with the book Casino Royale, by Ian Fleming. Design/methodology/approach - A layered and nested case study approach was used to analyse data from four online platforms: Goodreads, Last.fm, WordPress, and public library social discovery platforms. The top-level case study focuses on the book Casino Royale, by Ian Fleming and its derivative products. The analysis of tagging practices in each of the four online platforms is nested within the top-level case study. Casino Royale was conceptualized as a cultural product (the book), its derived products (e.g. movies, theme songs), as well as a keyword in blogs. A qualitative, inductive, and context-specific approach was chosen to identify commonalities in tagging practices across platforms whilst taking into account the uniqueness of each platform. Findings - The four platforms comprise different communities of users, each platform with its own cultural norms and tagging practices. Traditional access points in the library catalogues focused on the subject, location, and fictitious characters of the book. User-generated content across the four platforms emphasized historical events and periods related to the book, and highlighted more subjective access points, such as recommendations, tone, mood, reaction, and reading experience. Revealing shifts occur in the tags between the original book and its cultural derivatives: Goodreads and library catalogues focus almost exclusively on the book, while Last. fm and WordPress make in addition cross-references to a wider range of different cultural products, including books, movies, and music. The analyses also yield apparent similarities in certain platforms, such as recurring terms, phrasing and composite or multifaceted tags, as well as a strong presence of genre-related terms for the book and music. Originality/value - The layered and nested case study approach presents a more comprehensive theoretical viewpoint and methodological framework by which to explore the study of user-generated metadata pertaining to a range of related cultural products across a variety of online platforms.
- AKM zajednica je kroz povijest sustavno pronalazila rješenja i primjenjivala različite modele kako bi korisnicima omogućila pristup svojim zbirkama i informacijskim izvorima. Pritom su funkciju osiguravanja pristupa prema sadržaju dokumenta uglavnom ispunjavali predmetni jezici koji se primjenjuju u procesu obrade i pronalaženja informacija. Jedan od ključnih aspekata pri izgradnji predmetnog jezika i izbora nazivlja koji ga sačinjava je korisničko jamstvo. Unatoč snažnom teorijskom utemeljenju korisničko jamstvo se u praksi često ostvaruje nasumično zbog poteškoća u sustavnom utvrđivanju korisničkog rječnika. U tom pogledu nove mogućnosti nude folksonomije koje se generiraju iz oznaka koje sami korisnici dodjeljuju informacijskim izvorima. One bi potencijalno mogle ponuditi pojmovni aparat za izgradnju predmetnih jezika sa zadovoljavajućom korisničkim jamstvom. Navedena je mogućnost privukla zanimanje informacijske zajednice koje se očituje u brojnim kvalitativnim i kvantitativnim istraživanjima o folksonomijama i karakteristikama korisničkih oznaka. U radu su prikazani rezultati analize nekolicine tzv. oblaka korisničkih oznaka/tagova u hrvatskom web prostoru. Korisničke oznake raščlanjene su na temelju prethodno postavljenog modela na leksičkoj i funkcionalnoj razini. Istraživanje je ukazalo na potrebu daljnjih istraživanja korisničkih oznaka, uputilo na moguća problemska težišta takvih istraživanja te predstavlja prilog empirijski utemeljenog određenja informacijske zajednice prema folkonomijama kao novom modelu organizacije informacija i predstavljanja znanja.
- Pojavom društvenog softvera i niza povezanih korisničkih servisa pojavio se novi val korisničkog sudjelovanja u kreiranju i korištenju mrežnih izvora te su potaknuti novi pristupi u organizaciji mrežnih izvora temeljeni na ideji korisničkog označivanja sadržaja. U prvom dijelu rada donose se relevantne teorijske postavke područja korisničkog označivanja: definicija i struktura folksonomije, formalni modeli i proces korisničkog označivanja, kategorije i modeli distribucije korisničkih oznaka. U drugom dijelu rada analiziraju se prednosti i nedostatci korisničkog označivanja u kontekstu predmetnog pristupa te se donosi okvir unutar kojega korisničko označivanje predstavlja prikladan i moguć pristup u kojem korisnici mogu organizirati mrežne izvore za vlastitu upotrebu kao i dijeljenje s drugim korisnicima.
- Rad se bavi analizom folksonomija, odnosno korisničkog označivanja kao alata u promoviranju uključivanja korisnika u kreiranje sadržaja i krojidbe vlastitog iskustva pretraživanja i pregledavanja Interneta. U radu se iznose glavne značajke folksonomija, razne teorijske podjele koje pomažu u njihovom razumijevanju, te njihovo korištenje u praksi. Isto tako, navode se uočene prednosti i nedostaci, te mogućnosti koje one mogu pružiti knjižnicama i poboljšati njihovo poslovanje i odnos s korisnicima. Istraživanje o odnosu korisnika prema folksonomijama provedeno je putem ankete, te je cilj bio utvrditi koliko su sami korisnici upoznati s konceptom korisničkog označivanja, kakva su njihova mišljenja i stavovi, te naposljetku, misle li da bi uvođenje opcije korisničkog označivanja pomoglo knjižnicama i knjižničnim katalozima te unaprijedilo njihovo funkcioniranje, ali i utjecalo na samu frekventnost korištenja kataloga, knjižnica i knjižničnih službi. Na kraju rada predstavljeni su rezultati istraživanja, te zaključak.
- U ovome će se radu pokušati odgovoriti na pitanje koje se posebno nameće AKM ustanovama u kontekstu društvenog označivanja. Autori će pokušati utvrdit sličnosti i razlike u korisničkom označivanju vizualnih (slike) i tekstualnih informacijskih izvora. Na uzorku ispitanika u kojem su proporcionalno zastupljeni početnici i napredni korisnici sustava za društveno označivanje provedena je kvantitativna, lingvistička i semantička analiza oznaka koje su ispitanici dodijelili vizualnom (fotografiji) i tekstualnom informacijskom izvoru (znanstvenom članku). Iz ispitanih sličnosti i razlika pokušat će se utvrditi razlike u mogućoj primjeni koncepta društvenog označivanja u različitim AKM ustanovama poput knjižnica u kojima će dominantan se oblik označivanja odnositi na tekst ili muzeja u kojima će korisnici uglavnom označivati izvore primarno vizualnog sadržaja.
publications (hide)
- No matching posts.
